Kome se mogu obratiti zbog susjedovog neuređenog voćnjaka? Voćke su prerasle krov kuće, pa plodovi i lišće padaju po krovu, začepljuju žljebove. Ponudio sam susjedu da ja to saniram, ali je susjed odbio; jedna kruška se nagnula i postoji opasnost da padne na krov. Posjedujem vinograd uz koji se nalazi susjedov vinograd (4 reda), ali ga susjed ne obrađuje. Do prije dvije godine ja sam obrađivao taj vinograd, ali ga više ne obrađujem. Vinograd je sada zapušten, ponudio sam da ga iskrčim, ali mi nisu za to dali odobrenje. Ja sam svejedno iskrčio prvi red do mojeg vinograda.
Možete iz svoje nekretnine istrgnuti žile i korijenje drveća kao i odsjeći sve grane susjedovog drveća i dijelove debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad vaše nekretnine te ih možete zadržati. Za štetu koju na vašoj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane susjedovog drveća, možete susjeda tražiti za naknadu štete. Također možete kod nadležnog suda pokrenuti postupak protiv susjeda u kojem će sud narediti susjedu da odreže sve grane koje vam smetaju, odnosno da sruši krušku koja prijeti da će se srušiti na vašu nekretninu. Možete se obratiti i komunalnom redaru ako se susjedovo dvorište nalazi uz javnu površinu. Niste smjeli iskrčiti susjedov vinograd već ste mogli porezati samo grane i žile koje prelaze na vašu nekretninu.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakViše od milijun kuna za korisnike u mjeri 4 Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakNova isplata iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 14,22 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.