Supruga i ja smo sagradili kuću, postavili vanjsku stolariju u prizemlju i potrkovlju. Prizemlje smo u cijelosti uredili i u njemu smo živjeli s djecom. Gornji dio kuće ostao je neuređen. Kad su se sinovi oženili prizemlje nam je postalo pretijesno pa smo starijem sinu dozvolili da o svom trošku uredi potkrovlje kuće. Postavio je unutarnju stolariju, glazuru na podove, ožbukao je zidove, postavio je keramičke pločice, električne instalacije, centralno grijanje. Prošle godine su se odselili iz potkrovlja u svoju novu kuću i sada traži da mu platimo za uređenje potkrovlja. Kako se može utvrditi sadašnja vrijednost radova koje je sin platio 1998.g.?
Vrijednost izvršenih građevinskih radova na uređenju potkrovlja može utvrditi ovlašteni sudski vještak građevinske struke (inženjer građevinarstva ili arhitekture). Vještak može utvrditi vrijednost u času uređenja (1999.g.) i sadašnju vrijednost (prema stanju interijera kakvo je nakon iseiseljenja). Vaš sin je koristio taj prostor, pa je sada smanjena vrijednost izvršenih građevinskih radova. Vi možete tražiti da vam sin plati najam za posljednje tri godine stanovanja, osim ako se prije nego što je počeo uređivati tavan niste dogovorili da ne treba plaćati najamninu ako prostor uredi o svom trošku. Sin bi trebao prostor očistiti. Nije dužan popravljati oštećene dijelove stolarije, pločice i sl., ali ne može tražiti isplatu vrijednosti za te dijelove kao da su novi nego prema sadašnjoj vrijednosti tih (neispravnih) dijelova.

Daniela SUKALIĆ, dipl.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak14. maslina Split i 3. Intrada Split 2017.
Sljedeći članakPravo služnosti državnim tvrtkama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.