Moj pokojni otac je živio u zajedničkoj obitelji koja je 1925.g. imovinu podijelila na četiri jednaka dijela, između četiri brata. Nakon toga dio imovine jednog brata je usmenim dogovorima pripala mom ocu koji tu imovinu posjeduje već šezdeset godina i kao posjednik je upisan u Katastru. Može li netko od potomaka tog brata sada tražiti da im pripadne taj dio, može li država biti vlasnik tih nekretnina, da li ja kao nasljednik moj oca mogu tražiti da mi se prizna vlasništvo na tim nekretninama?
U zemljišnim knjigama nadležnog općinskog suda trebate provjeriti tko je uopće upisan kao vlasnik tih nekretnina. Ako želite srediti zemljišno-knjižno stanje trebate protiv osoba koje su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasnici odnosno protiv Republike Hrvatske, ako je upisana kao vlasnik pokrenuti kod nadležnog suda adekvatan postupak. Zbog toga vam savjetujem da zatražite savjet i pomoć odvjetnika koji će vam savjetovati na koji način možete u zemljišnim knjigama upisati vlasništvo, te koje sve radnje treba za to poduzeti. Potomci ostalih vlasnika mogu osporavati vaše vlasništvo, a vi u tom slučaju trebate dokazati da ste zakoniti, istinit i pošten posjednik najmanje deset godina.

D. S., dipl. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 353
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 355
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.