Zakonski nasljednici smo tri sestre i ja. Dogovorili smo se da nakon smrti oca imovina ostaje na korištenje majci. Dvije sestre i ja smo se odselili iz kućanstva, a jedna sestra ostala je živjeti s majkom. Sestra je bila nezaposlena, a 2006. g. je pokrenula privatni posao za koji je podigla u banci kredit. Majka je za osiguranje kredita prenijela svoje nekretnine (kuća i 3 jutra zemlje) na sestru, na način da su potpisale ugovor o doživotnom uzdržavanju. Poslije majčine smrti ostao je dio duga za osobno vozilo koje je majka kupila na svoje ime i dala sestri s kojom je živjela. Iza naših roditelja, za nekretnine, provedena je ostavinska rasprava nakon koje je utvrđeno da smo svi nasljednici u jednakim dijelovima. Banka potražuje nepodmirene obaveze nastale za majčinog života. Da li je sestra koja je potpisala ugovor o doživotnom uzdržavanju jedina obavezna platiti banci dugovanje ili se može desiti da se i naši dijelovi uzmu ako ne podmirimo majčine dugove?
Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja osim ako su se odrekli nasljedstva. Nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima. Za majčine dugove ne odgovarate udjelima koje ste naslijedili iza oca. Davatelj uzdržavanja ne odgovara poslije smrti primatelja uzdržavanja za njegove dugove osim ako drugačije nije ugovoreno. Imovina koju je stekla vaša sestra temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju nije mogla biti predmet nasljeđivanja za ostale nasljednike, ako su opterećene samo te nekretnine kreditom, a vi ih niste naslijedili ne odgovarate za to dugovanje. Ako je majka opteretila i ostalu imovinu koju ste sada naslijedili vi i dvije sestre, odgovarate za dugove samo u visini vrijednosti tih naslijeđenih dijelova. Dugovanja koje tereti osobni automobil mogli ste se osloboditi na način da ste se tokom ostavinskog postupka odrekli prava na nasljeđivanje tog automobila, tada bi dug za automobil trebao platiti samo onaj nasljednik koji ga je naslijedio. Savjetujem vam da s dokumentacijom koju posjedujete (rješenje o nasljeđivanju, ugovor o doživotno uzdržavanju, gruntovni izvadak i dr.) potražite savjet kod odvjetnika, jer o načinu i vremenu nastanka dugovanja, te nizu drugih okolnosti ovisi i vaša obveza kao nasljednika da podmirite dugovanje.

D. S., dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSusjeda ne želi ukloniti biljku
Sljedeći članak2000 pilenki domaćinstvima na kojima je zbog utvrđene ptičje gripe eutanizirana perad
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.