Kupila sam kuću koja je imala ograđeno dvorište kad je kupljena, no imam susjeda koji me stalno maltretira da je ograda pomaknuta u njegovo i traži od mene da zovem mjernika da se to sredi. Mene zanima trebam li ja radi mira to napraviti ili to treba napraviti on sam. Napominjem da je prijašnji vlasnik sam gradio tu kuću i bio njen vlasnik 20 godina, a ja tek 2 godine. Ne mogu biti kriva za to ako postoji propust i smatram da je to trebao riješiti s priješanjim vlasnikom.
U svezi Vašeg upita, ukoliko vaš susjed smatra da se predmetna ograda nalazi na njegovom zemljištu, u njegovoj je nadležnosti da pozove mjernika, te da, ukoliko se utvrdi da se predmetna ograda zaista nalazi na njegovom zemljištu, pokrene parnicu u kojoj će zaštititi svoje pravo na vlasništvo te nekretnine. Vi niste dužni poduzeti nikakve radnje do eventualne parnice, tj. do kada će Vas sud pozvati na poduzimanje određenih radnji. Okolnost da je prethodno vlasnik posjedovao kuću 20 godina, nije od značaja u konkretnom slučaju, osim što bi on mogao biti pozvan kao svjedok u eventualnom postupku. Također, ukoliko vaš susjed bude i dalje ometao ili prelazio na vaše zemljište, tj. dirao ogradu, preostaje vam tužba za prestanak smetanja, odnosno tužbu za zaštitu posjeda, na koji imate pravo.

M. K., dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMama traži da je isplatimo
Sljedeći članakProblemi s fasadom i susjedom
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.