Supruga i ja živimo u braku od 1981. g. Supruga ima iz prvog braka djecu, a ja također iz prvog braka imam djecu. U zajedničkom braku imamo kćer koja živi s nama, u kući koju smo sagradili supruga i ja za vrijeme zajedničkog braka. Djeca iz ranijih brakova su dobila imovinu. Sastavili smo oporuku kod odvjetnika u prisustvu dvaju svjedoka te svu pokretnu i nepokretnu imovinu ostavili zajedničkoj kćeri. Treba li tu oporuku još ovjeriti kod javnog bilježnika, imaju li djeca iz ranijih brakova pravo na kuću iako smo je ostavili svojoj kćeri?
Oporuku ne treba ovjeravati kod javnog bilježnika jer bilježnik ovjerava Vaš potpis, tj. potvrđuje da ste Vi potpisali oporuku, javni bilježnik ne odgovara za sadržaj oporuke koju je sastavio odvjetnik. Djeca iz Vaših ranijih brakova mogu nakon Vaše smrti tražiti nužni dio koji predstavlja 1/2 zakonskog dijela. Dakle, djeca Vaše supruge mogu tražiti nužni dio iz imovine koja će postojati nakon njene smrti, a Vaša djeca mogu tražiti nužni dio iz imovine koja će ostati nakon Vaše smrti. U slučaju da
zatraže nužni dio, Vaša će zajednička kći trebati dokazati u parnici da su djeca iz ranijih brakova već za Vašeg života dobila vrijednost imovine koja predstavlja vrijednost nužnog dijela. Postoji mogućnost da nekretnine darujete kćeri, a da na nekretninama zadržite pravo doživotnog uživanja. U tom slučaju djeca iz ranijih brakova neće imati pravo na imovinu jer će imovina biti darovana za Vašeg života.

Prethodni članakRazvrgnuće suvlasništva zbog negiranja prava na kuću
Sljedeći članakPrve mjere zaštite kukuruza
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.