U stalnom radnom odnosu sam na određeno vrijeme. Budući da mi banka ne može odobriti stambeni kredit za međufinanciranje, a temeljem stambenih štednji mene i roditelja, može li moj otac podignuti kredit za stan (to bi bila moja prva nekretnina), a da stan glasi na moje ime?
U konkretnom slučaju, predlažemo da svoj prijedlog iznesete kreditnom referentu banke u kojoj namjeravate podići kredit, a koji će vas uputiti u daljnje uvjete podizanja stambenog kredita. Naglašavamo da s pravne strane nema zapreke da vaš otac plaća kredit, a da vi budete vlasnik, no konkretan odgovor ipak ovisi o banci kod koje uzimate kredit. Naime, određene banke predviđaju mogućnost da prilikom kupovine nekretnine vaš otac bude nositelj kredita, a vi budete navedeni u kupoprodajnom ugovoru kao kupac. U navedenom bi slučaju, a uz druga sredstva osiguranja (hipoteka itd.), vi trebali biti sudužnik vašem ocu, što bi u tom slučaju bilo moguće bez obzira na činjenicu što ste u radnom odnosu na određeno vrijeme. U takvom slučaju, u banci bi trebalo ispitati mogućnost da kasnije, nakon stjecanja kreditne sposobnosti, vi preumete kredit vašeg oca u potpunosti, te nastavite s otplaćivanjem predmetne nekretnine.

M.K., dipl.iur.

Prethodni članakKupnja traktora iz europskih fondova
Sljedeći članakTko je oslobođen plaćanja poreza na nekretninu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.