2012. godine desila se nesreća u kući mojih roditelja. Buknuo je požar, u kojem je poginula naša majka. Tata je umro poslije sedam mjeseci. U požaru je oštećena i kuća naše rođakinje. Rođakinja traži odštetu, a moj brat joj nudi popravak štete, ona to odbija i tuži ga. Vlasnici kuće i nekretnina nakon mamine smrti su bili brat i tata. Poslije tri godine rođakinja podiže tužbu i protiv mene i traži da joj platim odštetu. Osiguravatelj kod kojeg je kuća bila osigurana odštetu je isplatio bratu kao nasljedniku iza mame. Što mi je činiti i koja su moja prava i obaveze?
Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja, osim ako su se odrekli nasljedstva. Ako niste naslijedili svoje roditelje, tada niti ne odgovarate za štetu koja je nastala na kući rođakinje. Naknadu štete treba platiti vaš brat kao jedini nasljednik. Trebate angažirati odvjetnika koji će vas zastupati u tom predmetu, a prvenstveno se trebate pozvati na rješenje o nasljeđivanju iza vaših roditelja iz kojeg je vidljivo da niste ništa naslijedili, pa da zbog toga ne odgovarate za njihove dugove, u ovom slučaju za nastalu štetu.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakMože li se marelica cijepiti na trninu?
Sljedeći članakZagađena voda zbog kanalizacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.