U broju 16. Gospodarskog lista 2014. godine, naslova „Prodaja stana bez pristanka odgovornih“ ste na moj upit predložili izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Na prvo ročište bratić nije došao, a vjerovatno niti ubuduće neće, pa me zanima postoji li šansa da sud dozvoli uknjižbu nekretnine ne oknoča li se spor, a vjerovnici (bivši tetini skrbnici već 18 mjeseci potražuju svoje i pokrenu ovršni postupak). Zbog slabog interesa za kupnju stana, sud proda stan po znatno nižoj cijeni, i tada bih ja bio u vrlo nezavidnom položaju.
Ne mogu komentirati sudski postupak koji je u tijeku, ne raspolažem dovoljnim brojem podataka o predmetu koji vodite, sadržajem zahtjeva drugih suvlasnika, vjerovnika, vašim troškovima za plaćanje tetinih dugova i dr. Vaše pitanje iz 2014.g. se odnosilo samo na način isplate bratića, pa se odgovor odnosio na mogući način rješavanja razvrgnućem. Iz vašeg pisma sada proizlazi da bivši tetini skrbnici imaju potraživanja, da postoji mogućnost da pokrenu ovršni postupak, da vi imate određena potraživanja i dr. Ako bratić ne želi uzeti novac, možete tražiti da se novac uplati na sudski depozit ili na depozit kod javnog bilježnika. Vjerovnicima bi trebalo biti u interesu da se sredi vlasništvo na stanu jer će se stan lakše i za veću cijenu prodati ako su riješeni odnosi između suvlasnika. Ukoliko ste imali izdatke za tetino uzdržavanje i plaćali ste njene dugove, imate pravo od ostalih nasljednika tražiti da vam vrate te iznose razmjerno vrijednosti imovine koju su naslijedili, isto kao što i oni potražuju svoje izdatke. Zaista ne mogu procjenjivati uspjeh postupaka koje vodite ili koje bi mogli pokrenuti ostali nasljednici, i kada imate pregled nad svim podacima i činjenicama, desi se da procjena o uspjehu bude različita od sudske odluke. Otvoreno razgovarajte sa svojim odvjetnikom, ako je potrebno na raspravama i sa sucem koji vodi postupak. Odvjetnik treba uputiti stranku na poduzimanje radnji koje su za stranku prema postojećim okolnostima najbolje.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakGdje nabaviti predatorsku nematodu Phasmarhabditis hermaphrodita?
Sljedeći članakUzgajivačnica pasa i nesnosan smrad
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.