Kupio sam građevinsku parcelu 1980.g. na ne izgrađenom prostoru. Imam samo interni ugovor i nije upisano u vlasništvo jednog puta (prolaza), a sve parcele oko puta nisu prodane. Taj put sam morao minirati kako bih uopće mogao doći do svoje parcele. Sada sam saznao da su bivši vlasnici (njih dvoje), prodali glavni put, a nedavno se pojavio i novi vlasnik koji tvrdi da je on vlasnik tog puta prema mojoj kući i traži dogovor i otkup puta. Što mogu učiniti i kako pokušat riješit navedeni problem?
Iz vašeg pisma nije baš jasno da li su prolaz do vaše parcele i ,,glavni put” ista nekretnina ili dvije različite nekretnine. Trebate biti sigurni da li ste 1980.g. zajedno s građevinskom parcelom kupili i put (prolaz) do svoje parcele. Ako ste kupili i taj prolaz 1980. g. tada ga vlasnici nisu mogli još jednom prodati nekoj trećoj osobi. U sudskom postupku možete dokazati (svjedocima, ugovorom i sl.) da ste taj put kupili i da ste u njegovom posjedu od 1980.g. Ako niste kupili prilaz do parcele ili kako ga u pismu nazivate glavni put, a imate ga namjeru kupiti od novog vlasnika, savjetujem vam da prvo tražite da vam osoba koja želi prodati put, predoči gruntovni izvadak na kojem je ta osoba upisana kao vlasnik te nekretnine, tj. da prije kupoprodaje sredi zemljišno-knjižno stanje, na način da sebe upiše kao vlasnika tog puta. Jedino tako možete biti sigurni da put kupujete od vlasnika. Umjesto da kupujete put, možete tražiti da vam vlasnik puta dopusti pravo služnosti provoza i prolaza, ako nemate druge mogućnosti da priđete svojoj parceli. Otvaranje služnosti puta možete tražiti i u sudskom postupku, nakon kojeg će sud, ako utvrdi da je vaš zahtjev opravdan, naložiti vlasniku da trpi na svojoj nekretnini služnost provoza i prolaza u korist vaše nekretnine. Pravo služnosti također treba upisati u zemljišne knjige. Dakle, i u toj situaciji treba biti sređeno zemljišno-knjižno stanje za tu nekretninu.

D.S., dipl.iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 139
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 439
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.