Zanima me otvaranje OPG-a i dopunske djelatnosti. Ja sam kod kuće bez ikakvog statusa a suprug radi. Sadimo neven i kamilicu i od toga radimo uljne macerate, nevenovu mast, domaće sapune i sl. Zanimaju me svi postupci otvaranja kako bih te proizvode mogla prodavati na sajmovima.
Budući da ste nezaposleni, a suprug u radnom odnosu, financijski bi vam bio isplativije da navedenu gospodarsku djelatnost registrira vaš suprug. Naime, u tom slučaju obvezna davanja ne biste plaćali u punom, već u paušalnom iznosu, odnosno temeljem godišnje prijave poreza na dohodak. Naime, fizička osoba koja obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva može od paušalno utvrđenog dohotka plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu, pod uvjetom da nije obveznik PDV-a, da u poreznom razdoblju nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, tj. da nije ostvario više od 149.500,00 kn, da nema izdvojenih poslovnih jedinica, te da ne obavlja djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine. Međutim, što se tiče uvjeta za prodaju vlastitih proizvoda, navedeno može obavljati nositelj i/ili član OPG-a upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kada svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica, odnosno na veliko na tržnicama. Pri tome se računi ne ispostavljaju kad se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom OPG-u izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima OPG-a. Za prodaju navedenih proizvoda na sajmovima, bit će vam potrebna i prethodna suglasnost grada ili županije gdje to namjeravate prodavati. Sukladno Zakonu o poljoprivredi i podzakonskim propisima, postupak osnivanja OPG-započinje podnošenjem zahtjeva za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što je između ostalog jedan od preduvjeta za ostvarivanje državnih potpora, time da se isti podnosi regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Dokumentacija potrebna za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava: popunjen Zahtjev za upis, preslika kartice žiro – računa nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice za člana/članove OPG-a, posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje – original (ne stariji od 6 mjeseci), ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ako poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a), državni biljezi (70,00 kn). Obavljanja dopunske djelatnosti je regulirano Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim djelatnostima (NN 76/14. i 82/14.).

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrijedlog zakona o OPG-u upućen u saborsku proceduru
Sljedeći članakPoticaji za mlade i sadnja oraha
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.