Razmišljam o sadnji oraha i imam nekoliko pitanja. Kao mladi poljoprivrednik (21 god.) imam li prava na neke posebne poticaje za mlade? Da li poticaj dobivam tek od ploda oraha ili ga imam od trenutka sadnje, te mogu li se javiti na nekakav europski fond?
Korisnici koji planiraju sadnju oraha u ovoj godini moći će ostvariti pravo na potpore i to ako će zadovoljiti sve uvjete koji će biti propisani Pravilnikom za 2017. godinu. Međutim, temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (35/15., 53/15., 69/15.), korisnik koji ima proizvodnju oraha mogao bi ostvariti pravo na sljedeće potpore: 1.) Osnovno plaćanje, 2.)Zeleno plaćanje, 3.) Plaćanje za mlade poljoprivrednike – ako je u godini podnošenja Zahtjeva mlađi od 40 godina, 4.) Proizvodno vezanu potporu – za voće, 5.) Mjeru 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene: – 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada, 6.) Mjera 11 Ekološki uzgoj: – 11.1 Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, ( za višegodišnje nasade prve 3 godine), – 11.2 Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksa i metoda (za višegodišnje nasade 4. i 5. godinu), 7.) Mjera 13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima: – 13.1. Plaćanja u gorsko planinskim područjima, – 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima, – 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima. Korisnici osnovnih plaćanja dužni su na svim svojim prihvatljivim hektarima provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš – zelene prakse. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – ‘zeleno plaćanje’ – isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive i za Osnovno plaćanje. Poljoprivrednici koji se bave ekološkim uzgojem ostvaruju pravo na plaćanja za zelene prakse za proizvodne jedinice na poljoprivrednom gospodarstvu koje se koriste za ekološku proizvodnju. Minimalni zahtjevi za primanje izravnih plaćanja – ukupna prihvatljiva površina svih parcela iznosi najmanje jedan hektar. Minimalna površina za primanje za IAKS mjere ruralnog razvoja po površini (ekološki uzgoj, Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Plaćanja područjima s prirodnim ili posebnim ograničenjima) je poljoprivredna parcela minimalne površine od 0,05 ha, uz uvjet da je veličina poljoprivredne površine poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 ha upisane u Upisnik PG i ARKOD. Iznimno, proizvodno vezana potpora za voće dodjeljuje se za najmanje 2 prihvatljiva hektara voćnjaka, te se može ostvariti za prvih 10 prihvatljivih hektara voćnjaka. Više o potporama i mjerama ruralnog razvoja kao i svu pravnu osnovu možete pronaći na stranici Agencije za plaćanja: http:// www.apprrr.hr/. Neovisno o podnošenju zahtjeva za dodjelu sredstava državnih potpora na raspolaganju je i mogućnost kreditiranja pripreme poljoprivredne proizvodnje putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Dodatne informacije o kreditiranju dostupne su putem slijedećeg linka: http://www.hbor.hr/Sec1663

APPRRR

Prethodni članakOPG i dopunska djelatnost
Sljedeći članakZaštita na radu za obrtnike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.