Imam obrt i rečeno mi je da zaštitu na radu, uz svu pripadajuću dokumentaciju, moraju imati svi obrtnici? Zanima me mogu li kako izbjeći sve te troškove oko zaštite na radu i što bih točno trebao napraviti?
Odredbama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 112/14., 43/15., 72/15.), omogućeno je rasterećenje poduzetnika, a što obuhvaća i vas kao vlasnika obrta, tj. kao malog poslodavca (do 49 zaposlenih radnika), na način da možete poslove zaštite na radu ugovoriti s vanjskom tvrtkom koja posjeduje ovlaštenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava za obavljanje poslova zaštite na radu. Obzirom na činjenicu da ste obvezni član Hrvatske obrtničke komore kojoj plaćate obvezni doprinos, predlažemo da se prije donošenja odluke o navedenom obratite svojoj Područnoj obrtničkoj komori, te provjerite da li je ona možda za svoje članove ugovorila pružanje usluga zaštite na radu, a koje bi trebale biti znatno povoljnije nego da ih sami ugovarate. Također, kao obvezni član ostvaruje pravo na korištenje usluga Savjetodavne službe Hrvatske obrtničke komore gdje postoji i tehničko-tehnološki savjetnik. Sve detaljne informacije možete dobiti na broj telefona 01/4806-666 ili na 072 000 026.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakPoticaji za mlade i sadnja oraha
Sljedeći članakJavni poziv za sufinanciranje rada uzgojnih organizacija u području stočarstva u 2017.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.