Poslovao sam s jednom tvrtkom i sva roba; kukuruz, pšenica, soja, bila je uredno plaćena. Žitarice su bile uskladištene u unajmljenom silosu. Predao sam oko 290 t pšenice, a tek manji dio iznosa mi je plaćen. Dužnik u međuvremenu osniva novu tvrtku na koju prebacuje obveze, ali mi novac ne uplaćuje ni nova tvrtka. Osnivanjem treće tvrtke isti direktor rasprodaje pokretnu imovinu, meni ne plaća dug, i tvrtka proglašava stečaj. Mogu li ikako do svog novca?
Ako je dugovanje preneseno na treću osobu, tada dugovanje možete potraživati samo od te treće osobe. Trebali bi prijaviti svoje potraživanje u stečajni postupak za navedenu treću tvrtku. Postoji i mogućnost da pokrenete kod nadležnog suda postupak za poništenje ugovora kojima je imovina prenesena na druge pravne ili fizičke osobe. Možete pokrenuti i kazneni postupak protiv odgovorne osobe. Ako pravna osoba koja vam duguje nema imovine, teško ćete naplatiti svoje potraživanje.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakMinistar Tomislav Tolušić na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU u Bruxellesu
Sljedeći članakŠto se smatra privatnim putem?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.