Jedan sam od 5 jamaca za kredit koji je podignut 1994. godine. Nositelj kredita i solidarni jamci su odselili u Njemačku i danas tamo svi rade. Nama jamcima u Hrvatskoj stižu ovrhe svaki mjesec na naša mjesečna primanja. Kako je Hrvatska član EU, da li banka može skidati ovrhu nositelju kredita i solidarnim jamcima u Njemačkoj, te što možemo poduzeti?
Obzirom da vaš slučaj nije neuobičajena pojava u Republici Hrvatskoj, ovim putem vas upućujem da u svakom slučaju zatražite stručnu pomoć odvjetnika koji za vas sudskim putem – tužbom može zatražiti da se imenovanom prisilno naplati dugovanje po kreditu kojeg vi trenutno otplaćujete. Naime, banci je najlakše sjesti ovrhom na jamca u Hrvatskoj. Međutim, postavlja se dodatno pitanje da li je banka uopće pokušala naplatiti kredit od njegovog nositelja i jamaca, te na koji način. Također, obzirom da smo u Europskoj uniji predlažemo da zatražite da se imenovanom nositelju kredita temeljem ugovora o kreditu od strane domaće banke putem instituta besplatne pravne pomoći od Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske zatraži uručenje rješenja o prisilnoj naplati kredita.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakInozemna i tuzemna mirovina
Sljedeći članakPrilog broja: Tradicijom do zarade
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.