Jedan sam od 5 jamaca za kredit koji je podignut 1994. godine. Nositelj kredita i solidarni jamci su odselili u Njemačku i danas tamo svi rade. Nama jamcima u Hrvatskoj stižu ovrhe svaki mjesec na naša mjesečna primanja. Kako je Hrvatska član EU, da li banka može skidati ovrhu nositelju kredita i solidarnim jamcima u Njemačkoj, te što možemo poduzeti?
Obzirom da vaš slučaj nije neuobičajena pojava u Republici Hrvatskoj, ovim putem vas upućujem da u svakom slučaju zatražite stručnu pomoć odvjetnika koji za vas sudskim putem – tužbom može zatražiti da se imenovanom prisilno naplati dugovanje po kreditu kojeg vi trenutno otplaćujete. Naime, banci je najlakše sjesti ovrhom na jamca u Hrvatskoj. Međutim, postavlja se dodatno pitanje da li je banka uopće pokušala naplatiti kredit od njegovog nositelja i jamaca, te na koji način. Također, obzirom da smo u Europskoj uniji predlažemo da zatražite da se imenovanom nositelju kredita temeljem ugovora o kreditu od strane domaće banke putem instituta besplatne pravne pomoći od Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske zatraži uručenje rješenja o prisilnoj naplati kredita.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakInozemna i tuzemna mirovina
Sljedeći članakPrilog broja: Tradicijom do zarade
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.