Molim vas za pomoć vezanu uz poticaje za kupovinu kokoši nesilja i opreme u peradarstvu, ako poticaji postoje koliko iznose, te u koju mjeru bi mogla spadati kupovina opreme u peradarstvu.
Ulaganja u peradarstvo su moguća kroz sljedeće podmjere unutar Programa ruralnog razvoja uz ispunjavanje svih uvjeta koji su propisani tekstom Natječaja i Pravilnika za svaku pojedinačnu podmjeru:
a) Podmjera 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ Korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od 6.000 eura za ulaganja u sektoru voća, povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za ulaganja u ostalim sektorima, te proizvođačke grupe/organizacije priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda. Napominjemo da Ekonomsku veličinu izračunava Savjetodavna služba. Visina tražene potpore:
a) najniža vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 5.000 eura u kunskoj protuvrijednosti,
b) najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 2.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti,
c) iznimno od točke b) najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi do 3.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, i to u sektoru:
– govedarstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava i/ili za tov junadi i/ili
– svinjogojstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za tov svinja i/ ili repro centara i/ili
– peradarstva, za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili
– voća i povrća, za ulaganja u zatvorene/ zaštićene prostore i/ili ulaganja u podizanje novih višegodišnjih nasada
b) Podmjera 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ Korisnici su mladi poljoprivrednici (osoba starija od 18 i mlađa od 40 godina na dan podnošenja Zahtjeva za potporu, koja posjeduje odgovarajuća stručna znanja i vještine te je po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljena kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva) koji:
– su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora,
– u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu nisu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora.
Poljoprivredno gospodarstvo za koje korisnik traži potporu u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 eura do 49.999 eura. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu.
c) Podmjera 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ Korisnici su mala poljoprivredna gospodarstava (poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura). Visina potpore po korisniku iznosi 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu.

APPRRR

Prethodni članakKako se pripremiti za uzgoj koza?
Sljedeći članakUzgoj šparoga u Slavoniji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.