Koje je vrijeme zakonom određeno u kojem mogu prenijeti posmrtne ostatke, obaviti ukop, i je li moguće da uža obitelj ne zna za takvo što? Moja sestra je prenijela ostatke od oca i majke s groblja u Viškovu na kojem su pokopani, a mene nitko nije obavijestio. Otac je umro 1959., a majka 1966., a ja sam tek sada saznala da je to učinjeno. Koliko točno treba proći godina da se smiju prenijeti posmrtni ostaci?
Obzirom da ste naveli samo osnovne podatke upućujem da se obratite Odsjeku za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju pri općini Viškovo (051 503 778) čija djelatnost između ostalog obuhvaća i održavanje groblja. Naime, općina Viškovo u skopu navedene komunalne djelatnosti mora imati regulirane uvjete pod kojima je moguć iskop, odnosno ekshumacija i premještanje posmrtnih ostataka umrlih osoba. Iskop posmrtnih ostataka, odnosno urne umrle osobe radi prijenosa u drugo grobno mjesto ugovara se na zahtjev bračnog ili izvanbračnog druga, djece i posvojenika umrle osobe. Ako umrla osoba nije imala bračnog ili izvanbračnog druga i djecu, ili su umrli prije nje, ekshumacija se može ugovoriti na zahtjev roditelja i njihovih potomaka koji su snosili troškove ukopa. Za ekshumaciju je potrebna suglasnost korisnika grobnog mjesta u kojem je pokojnik bio pokopan i grobnog mjesta u koje se posmrtni ostaci prenose. Unatoč činjenici da je navedena djelatnost propisana odredbama Zakona o grobljima (NN 19/98. i 50/12.), te Pravilnikom o grobljima (NN 99/02.) upućujemo vas na odredbu članka 16. Zakona o grobljima kojim je propisano djelovanje grobnih očevidnika koji sadrži podatak o svim promjenama grobnih mjesta i grobnica, pa tako i prijenos posmrtnih ostataka u navedenom slučaju.

Alan VAJDA, mag.iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 478
Sljedeći članakVrt pitanje br. 36
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.