Imao sam prilaz vinogradu, Hrvatske ceste otkupile su zemljište za izgradnju županijske ceste, te mi je sve plaćeno. Općina je svojevremeno sklopila ugovor s Hrvatskim cestama u kojem je napomenuto da svi postojeći putevi budu spojeni na novoizgrađenu obilaznicu. Obzirom da novi putevi nisu spojeni s obilaznicom, nemamo prilazni put prema vinogradu. Na inicijativu oštećenih vlasnika nismo smjeli napraviti priključak na zaobilaznicu, a nekoliko je priključaka napravljeno bez odobrenja i projekta. Moj vinograd se ne okopava posljednjih deset godina. Što mogu napraviti u ovom slučaju?
U pogledu izgradnje prilazne ceste – ako je zemljište na kojem se cesta treba graditi u vlasništvu općine ili Hrvatskih cesta, ne bi smjeli bez njihove suglasnosti sami graditi priključak na obilaznicu. Pravilno su vas savjetovali da za takve radnje trebate imati projekt, odnosno građevinsku dozvolu, te suglasnost vlasnika. Ako biste sami sagradili prilaznu cestu na tuđem zemljištu, tada vas vlasnik zemljišta može tužiti za smetanje posjeda, te naknadu štete, i također podliježete nadzoru građevinske inspekcije. Trebate prvo ustanoviti tko je vlasnik spornog zemljišta, s obzirom da imate saznanja da Hrvatske ceste i općina ne priznaju međusobna prava i obveze iz sklopljenih ugovora. O izgradnji prilaznih cesta možete pregovarati samo s vlasnikom zemljišta na kojem se cesta treba izgraditi, a ako ne možete postići sporazum, možete vi ili općina tražiti da sud svojom odlukom osnuje pravo građenja, ali nakon što putem suda ishodite to pravo da biste mogli graditi trebate imati svu dokumentaciju koju određuju propisi o građenju (projekt, građevinsku dozvolu i sl.). U pogledu vinograda – za naknadu štete koju ste pretrpjeli zbog nemogućnosti prilaza svojem vinogradu možete tužiti vlasnika zemljišta koji nije sagradio prilazne ceste.

Danica Sertić, dipl.iur.

Prethodni članakJe li gospina trava zabranjena?
Sljedeći članak73% više EU sredstava za programe praćenja, kontrole i iskorjenjivanja bolesti životinja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.