Bila sam član OPG-a i rečeno mi je, iako sam nezaposlena, da sam dużna plaćati svoje obveze, mirovinsko i zdrastveno osiguranje. Zanima me tko mora plaćati obveze i što s doprinosima?
Po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva fizičke osobe su obveznici poreza na dohodak ako su ili obveznici PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, ili ako u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, ili ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. Fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, ako je ispunjen jedan uvjet ili sva tri uvjeta. Porez na dohodak može se utvrditi i plaćati ili u paušalnom iznosu ili podnošenjem godišnje porezne prijave. Fizička osoba – poljoprivrednik koji obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva može od paušalno utvrđenog dohotka plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu pod uvjetom da nije obveznik PDV-a, da u poreznom razdoblju nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, tj. da nije ostvario više od 149.500,00 kn, da nema izdvojenih poslovnih jedinica, te da ne obavlja djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine. U slučaju da poljoprivrednik od samostalnog obavljanja djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ostvari primitke iznad 230.000,00 kn bez PDV-a, odnosno iznad 149.500,00 kn, tada je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Obvezna osiguranja poljoprivrednika su mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obveza prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje propisana je za: Osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik OPG-a u svojstvu nositelja ili člana OPG-a. Doprinosi se, po rješenju Porezne uprave, obračunavaju na osnovicu 2.779,35 kn, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje (MO) po stopi 10 % za osobu koja je osiguranik samo MO I stup, odnosno po stopi 5 % za osiguranika MO na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup), doprinos za MO II stup po stopi 5 % za osobu koja je osiguranik i MO II stup, doprinos za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi 7,5 %, doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5 %. Osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. Osiguranik koji porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku, sam je obveznik doprinosa za osobno osiguranje koje utvrdi Porezna uprava rješenjem. Doprinosi se obračunavaju na osnovicu 3.176,40 kn (7.941,00 x 0,4), i to: doprinos za MO I stup po stopi 20 % (osiguranik I stupa) ili 15 % (osiguranik I i II stupa), doprinos za MO II stup po stopi 5 %, doprinos za ZO po stopi 13 %, doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5 % (čl. 68. do 71. ZODOP). Osiguranik koji sam utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti obveznik je doprinosa za osobno osiguranje koje utvrdi Porezna uprava rješenjem. Doprinosi se obračunavaju na osnovicu 4.367,55 kn (7.941,00 x 0,55), i to: doprinos za MO po stopi 20 % ili 15 %, doprinos za MO II stup po stopi 5 %, doprinos za ZO po stopi 13 %, doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5 %. Od 1.11.2010. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju izmijenjen je članak 12. stavak 1. ZOMO-a na način da su «obvezno osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ».

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSmijem li sve voćke prskati plavim uljem?
Sljedeći članakNepravedna sistematizacija radnog mjesta
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.