Spremam se na sadnju lješnjaka 1200 sadnica na 2,5 hektara. Postoji li mogućnost dobivanja poticaja i na koji način?
Navedena gospodarska djelatnost je regulirana Zakonom o poljoprivredi (NN 30/15.) i Pravilnikom o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN 19/16.). Međutim, prema odredbi članka 29. Zakona o poljoprivredi, a vezano uz odredbu članka 10. Uredbe (EU) br. 1307/2013 korisnik programa izravnih plaćanja može primiti potporu iz programa izravnih plaćanja po poljoprivrednoj površini ako ukupna prihvatljiva površina svih parcela za koje je podnesen zahtjev za izravna plaćanja ili za koje se trebaju dodijeliti izravna plaćanja prije primjene članka 63. Uredbe (EU) 1306/2013 iznosi najmanje jedan hektar. Ako pripadate u kategoriju mladih poljoprivrednika kao korisnik programa izravnih plaćanja možete ostvariti pravo na navedeno plaćanje ako: udovoljavate uvjetima za ostvarenje osnovnog plaćanja, niste stariji od 40 godina u godini podnošenja zahtjeva za program izravnih plaćanja i prvi put osnivate poljoprivredno gospodarstvo kao nositelj ili ste već osnovali poljoprivredno gospodarstvo unazad pet godina prije podnošenja prvog zahtjeva za program izravnih plaćanja. Ministarstvo poljoprivrede je npr. za 2016. propisalo da će se proizvodno vezana potpora dodjeljivati po prihvatljivom hektaru proizvođačima koji proizvode voće na najmanje 2 hektara prihvatljive površine, time da jedan korisnik može ostvariti potporu za najviše 10 hektara voćnjaka. Glede detaljnijih informacija glede dobivanja potpore za sadnju lješnjaka obratite se Ministarstvu poljoprivrede na e-mail: izravna.potpora@mps.hr, odnosno Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju na e-mail: info@apprrr.hr

Alan VAJDA, mag. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 509
Sljedeći članakGnojidba pitanje br. 31
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.