Kakva bi bila razlika u visini mirovine odlaskom u starosnu mirovinu sa 65 godina života, 35 godina staža ili s 31 godina radnog staža? Napominjem da sam zadnjih 10 godina nositelj OPG-a.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kad navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kad navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja (bez penalizacije). Iznimno, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši:
• u 2017. godini – 56 godina i 9 mjeseci života i 31 godinu i 9 mjeseci mirovinskog staža,
• u 2018. godini – 57 godina života i 32 godine mirovinskog staža,
• u 2019. godini – 57 godina i 3 mjeseca života i 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža,
• u 2020. godini – 57 godina i 6 mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža,
Međutim, što se tiče penalizacije, odnosno umanjenja iznosa mirovine ona za muškarce iznosi:
• s navršenih 35 godina mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
• s navršenih 36 godina mirovinskog staža: 0,32% po mjesecu,
• s navršenih 37 godina mirovinskog staža: 0,30% po mjesecu,
• s navršenih 38 godina mirovinskog staža: 0,25% po mjesecu,
• s navršenih 39 godina mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
• s navršenih 40 godina mirovinskog staža: 0,10% po mjesecu,
• s navršenih 41 godinu mirovinskog staža: bez penalizacije.
Za žene (u razdoblju do 31. prosinca 2030. godine) koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje te mirovine iznosi:
• s navršene 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu
• s navršene 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,32% po mjesecu
• s navršene 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,30% po mjesecu
• s navršenih 36 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,25% po mjesecu
• s navršenih 37 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu
• s navršenih 38 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,10% po mjesecu

Alan VAJDA, mag. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGnojidba pitanje br. 32
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 516
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.