Diverzifikacija proizvodnje – isplati li se svaštariti u poljoprivredi?

88

Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.

Poljoprivredna diverzifikacija može uključivati preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda u proizvode dodane vrijednosti npr. poljoprivredno gospodarstvo umjesto ili uz prodaju sirovog mlijeka proizvodi razne vrste sireva, vrhnja, kiselog mlijeka i slično, uzgoj cvijeća uz prodaju aranžmana, proizvodnja džemova, sokova i kompota uz primarnu proizvodnju voća i slično. Na ovaj način se povećava prihod po jednoj jedinici primarne proizvodnje (litra mlijeka, kilogram voća), a ujedno se omogućava i šira zaposlenost jer prerada zahtjeva više radne snage, što može biti od velike pomoći u sprječavanju depopulacije ruralnog prostora.

Promjena načina plasmana proizvoda

Diverzifikacija može uključivati i promjenu načina plasmana proizvoda, pa proizvođač umjesto prodaje „na veliko“ ide na izravnu prodaju krajnjim potrošačima, čime povećava povjerenje u svoje proizvode, a u pravilu i postiže bolje prodajne cijene. Potrebno je napomenuti da ponekad diverzifikacija proizvodnje sa sobom nosi i određeno povećanje troškova (kupovina teretnog vozila za dostavu krajnjem kupcu, kupovina opreme za preradu i slično), što svakako treba uzeti u obzir.

Vidljivo je da su prednosti diverzifikacije brojne i uključuju povećanje dohotka i zaposlenosti poljoprivrednog gospodarstva bez dodatnog ulaganja u kupovinu stoke ili poljoprivrednog zemljišta, ali i povećanje konkurentnosti cijeloga područja na kojem se nalaze takva gospodarstva uključivanjem „tradicijskih“ proizvoda u agroturističku ponudu cijeloga kraja.

Dopunske djelatnosti

Prema Pravilniku o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN 76/2014) dopunske djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu su djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a. Na gospodarstvu se može obavljati jedna ili više sljedećih dopunskih djelatnosti:
a) Proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
b) Izrada neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe
c) Pružanje usluga
d) Pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga
e) Pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti
Da bi se OPG mogao baviti dopunskim djelatnostima mora posjedovati potrebne resurse i ispunjavati posebne uvjete, ako je to potrebno za djelatnost kojom se žele baviti, a sukladno propisima koji tu djelatnost uređuju. Prilikom upisa u Upisnik dopunskih djelatnosti OPG mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik podnosi se u regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Uz zahtjev za upis u Upisnik OPG treba priložiti dokaze o udovoljavanju uvjeta za obavljanje dopunske djelatnosti, ako je takav uvjet propisan posebnim propisom koji regulira tu djelatnost ovisno o vrsti djelatnosti, i to:
a) dokaz o upisu u registar poreznih obveznika sukladno poreznim propisima
b) dokaz o upisu u registar trošarinskih obveznika sukladno posebnom propisu
c) dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta pod posebnim uvjetima i/ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom ili predmetima opće uporabe
d) dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta i/ili subjekta u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi
e) rješenje o odobrenju za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga sukladno posebnom propisu kojim su uređene te usluge u seljačkom domaćinstvu
f) presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju zdravstvenog odgoja
g) dokaz o osposobljenosti za zanimanja tradicijskog obrta
h) izjava o poznavanju tradicijskih vještina.
OPG mora bilježiti primitke i izdatke iz dopunske djelatnosti u Knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI) i utvrditi godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kos iz Svetog Križa Začretja u Krapinsko-zagorskoj županiji je pak organiziralo agroturizam na kojem omogućuju degustaciju vlastitih suhomesnatih proizvoda uz priču o nastanku domaćinstva, poljoprivrednoj proizvodnji te uzgoju životinja i proizvodnji suhomesnatih proizvoda njihovog domaćinstva i cijelog Hrvatskog zagorja, što je izvrstan primjer diverzifikacije u smjeru povećanja prepoznatljivosti čitavog područja na kojem se gospodarstvo nalazi.

""

Primjer diverzifikacije proizvodnje je OPG Hećimović iz Perušića koji su članovi i LAG-a Lika. Ovo se gospodarstvo uz proizvodnju voća bavi i preradom voća u likere, džemove, a omogućava i da kupci sami beru jagode na njihovom gospodarstvu, što je izvrsna ideja za sve koji se muče s manjkom radne snage, a urbanim kupcima mamac za dolazak u ruralne krajeve i isprobavanje „seoskog života“.

Povećanje prihoda

U razvijenim zemljama diverizifikacija predstavlja značajan proces povećanja prihoda poljoprivrednih gospodarstava, pa gotovo polovica poljoprivrednih gospodarstava u Austriji u svom poslovanju obavlja preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda, dok je taj udio u Njemačkoj i Francuskoj nešto niži. Za mala poljoprivredna gospodarstva ovaj proces može omogućiti preživljavanje na tržištu, na način da umjesto kvantitetom konkuriraju kvalitetom svojih proizvoda, te na taj način povećavaju zaposlenost na ruralnom području uz povećanje agroturističke ponude. Stoga je ovaj proces svakako potrebno podržavati, čemu može pomoći i korištenje bespovratnih sredstva Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 7/2018
Sljedeći članakPotrošači cijene inovativne poljoprivrednike
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.