Da li osoba koja ostavlja imovinu mora imati vlasničke listove kada ide sastavljati oporuku kod javnog bilježnika ili odvjetnika?
Radi provedivosti ostaviteljeve volje, vrlo je korisno imati točne podatke o nekretninama, a najtočniji su u izvatku iz zemljišne knjige. Stoga ih je dobro izvaditi i oporuku sastaviti po podacima iz zemljišne knjige kada se radi o nekretninama. Primjerice, ako ostavitelj u oporuci (oporučitelj) stavi “… svoj voćnjak ostavljam X.Y…” kako će on biti opisan u Rješenju o nasljeđivanju? I kako će to biti provedivo u zemljišnim knjigama? Ali ako stavi “… svoj voćnjak ____ površine m2, upisan u zkul. ____ k.o., kat. čest.____ ostavljam xy…” onda nema dileme, zabune i u konačnici, onaj koji nasljeđuje će na takav način uspjeti naslijediti točno željenu nekretninu i provesti takvo Rješenje u zemljišnim knjigama, a to i jest cilj.

Prethodni članakHGK na Međunarodnom sajmu poljoprivredne mehanizacije u Alžiru
Sljedeći članakNovi propis o fleksibilnoj primjeni odredbi propisa o hrani(Higijenskog paketa)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.