Suprugova maćeha je preminula, a imovinu su naslijedili njezini nećaci koji žive izvan Hrvatske, koji su nam nasljedstvo prepustili darovnim ugovorom. Banka kojoj smo dostavili i Rješenje o nasljeđivanju, te Ugovor o darovanju pravi probleme jer ne priznaju Ugovor o darovanju, iako je potpisan kod bilježnika u Njemačkoj, već traže da nasljedstvo prenesu na mog supruga putem punomoći koju će oni opet morati potpisati kod bilježnika u Njemačkoj. Kako je moguće da se banka ogluši na Ugovor o darovanju koji je valjan po zakonu, pa ga je tako prihvatio i Općinski sud – Ured za katastar, te mog supruga uknjižio na kuću u dijelu koji otpada na nećake, a isto tako priznala ga je i druga banka. Može li sud naložiti banci isplatu po Ugovoru o darovanju?
Ugovor o darovanju zaključen u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, na kojem su ovjereni potpisi darovatelja, trebao bi biti dovoljan za postupanje banke po tom ugovoru, bilo bi dobro da su u ugovoru navedeni brojevi računa i banka u kojoj se nalaze računi, odnosno novčana sredstva.
Sud može naložiti banci da postupi po sadržaju ugovora, ali će vam takav postupak izazvati dodatne dosta visoke troškove, a takav postupak može trajati i više od godine dana ako se banka bude protivila postavljenom zahtjevu. Banka vjerojatno postupa po svojim internim općim aktima, kad traži dodatnu punomoć za prijenos sredstava. Ishođenje punomoći kakvu traži banka u svakom slučaju je jeftinije i brže od pokretanja bilo kakvog postupka u sudu.
Danica SERTIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKako spriječiti da djeca išta naslijede?
Sljedeći članakGrinja kineskog vučca – novi štetnik u Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.