Susjedovi borovi prelaze na našu česticu. Što mogu učiniti?
Susjed treba paziti da grane i korijenje njegovog drveća (borova) ne nanosi štetu na vašoj nekretnini. Možete sami porezati grane koje prelaze među, možete iz svoje nekretnine istrgnuti žile i korijenje drveća i ostalog raslinja kao i odsjeći grane drveća i dijelove debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad vaše nekretnine. Za štetu koju na vašoj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane susjedovog drveća, možete tražiti naknadu štete od susjeda, a ako postoji opasnost za ljude možete tražiti u sudskom postupku da sud odredi rok i način na koji je susjed dužan ukloniti drveće. Prije pokretanja sudskog postupka pokušajte putem odvjetnika u vašem gradu poslati susjedu opomenu pred pokretanje sudskog postupka.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakOd 1. rujna kreću najpovoljniji krediti za poljoprivrednike- raspisan Program mikro i malih zajmova
Sljedeći članakOd 1. rujna kreću najpovoljniji krediti za poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.