Upisan sam u Upisnik poljoprivrednog gospodarstva te je izdano rješenje na kojem ne piše ništa čime se bavi to PG. Proizvodim mošt i vino te obavljam djelatnost punjenja. Za proizvedeno vino uredno je napisana Izjava o proizvodnji te predana u APPRRR. Dobiveno je i Rješenje za promet vina i vlastito vino prodajem već desetak godina. Godišnji primitci vidljivo prelaze cenzus od 80.500 kuna pa je potrebno upisati se u Registar poreznih obveznika. Porezna uprava tvrdi da je potrebno otvoriti obrt i vođenje poslovnih knjiga. Zašto moram otvoriti obrt ako je moj odabir paušalno vođenje knjiga ili knjiga prometa?
Odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16.) propisano je da fizičke osobe koje se bave djelatnošću poljoprivrede i šumarstva mogu dohodak te porez i prirez na dohodak utvrđivati i plaćati u paušalnoj svoti. Propisano je da se poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a nije po toj osnovi obveznik PDV-a te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od svote propisane za obvezni ulazak u sustav PDV-a, dohodak i porez na dohodak može utvrđivati i plaćati u paušalnoj svoti. To znači da su za paušalno plaćanje poreza na dohodak u 2018. godini propisana 2 uvjeta i to: fizička osoba po osnovi djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva koja nije obveznik PDV-a, te po osnovi obavljanja te djelatnosti, a čiji ukupni godišnji primici u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 300.000,00 kn (naplaćeno). Navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni, pri čemu je novina da se dohodak od samostalne poljoprivredne djelatnosti može paušalno oporezivati ako fizička osoba nije obveznik PDV-a po toj osnovi. Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju te zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva, postaju obveznicima poreza na dohodak i moraju se prijaviti u Registar poreznih obveznika u Poreznoj upravi ako po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ostvare ukupan godišnji primitak veći od 80.500,00 kn, jer tek tada mogu izabrati mogućnost plaćanja poreza na dohodak prema podacima iz poslovnih knjiga ili paušalno. Međutim, sve dok poljoprivrednici nisu upisani u registar obveznika PDV-a po bilo kojoj osnovi te ako od obavljanja svoje djelatnosti ne ostvare ukupan godišnji primitak veći od 300.000,00 kn, imaju mogućnost izabrati paušalno oporezivanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. Predlažem da se glede stava porezne uprave o obveznom otvaranju obrta, a što uopće nije logično, jer će vam to uzrokovati znate dodatne troškove, porez na dohodak ili dobit, doprinose, obvezni doprinos komori, porez na tvrtku itd. obratite pismenim putem i Ministarstvu poljoprivrede kako biste dobili pismeni odgovor jeste li obvezni registrirati obrt ili nastaviti poslovati na dosadašnji način.

Alan VAJDA, mag. iur.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDomaće presadnice paprike i rajčice
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 568
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.