Na nekretnini u mojem vlasništvu, banka kod koje sam podigao kredit i kojoj dugujem određeni novac pokrenula je ovršni postupak. Doneseno je rješenje o ovrsi, određena procjena i prodaja nekretnine, a u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba ovrhe. S obzirom na to da nekretninu namjeravam prodati, da li će ovrha biti zapreka u tome?
Prema odredbama Ovršnog zakona u slučaju ovrhe na nekretnini ovršenika, sud će nakon donošenja rješenja o ovrsi, po službenoj dužnosti izvršiti zabilježbu ovrhe u zemljišnim knjigama. Predmetnom zabilježbom ovrhovoditelj stječe pravo namirenja iz nekretnine. Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva utemeljen na raspoložbi ovršenika (konkretno kupoprodajnog ugovora), bez obzira kada je raspoložba poduzeta, osim ukoliko prijedlog za uknjižbu prava vlasništva nije predan prije pokretanja ovršnog postupka. Stoga nakon zabilježbe ovrhe nećete moći kupoprodajni ugovor provesti u zemljišnim knjigama, i to sve dok banka ovrhovoditelj ne povuče prijedlog za ovrhu i izvrši brisanje zabilježbe ovrhe u zemljišnim knjigama. Međutim, kupoprodaju možete realizirati u dogovoru s bankom ovrhovoditeljem pod uvjetom da iz ostvarene kupoprodajne cijene u prvom redu namirite potraživanje banke, a nakon toga od banke dobijete suglasnost na brisanje ovrhe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProglašena elementarna nepogoda za Samobor i dio općina Pisarovina i Rugvica
Sljedeći članakIstraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji mlijeka
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.