Može li zaposlenik u državnoj službi uzeti otpremninu i dalje nastaviti raditi na istom radnom mjestu?
Pravo na otpremninu pripada službeniku i namješteniku u državnoj službi zbog prestanka službe (radnog odnosa), a isplata ovisi o razlozima prestanka službe (radnog odnosa). Zakonom o državnim službenicima uređuju se odnosi između državnih službenika i države kao poslodavca, regulira se prijam u državnu službu, klasifikacija radnih mjesta, određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti. Državna služba može prestati sporazumom, istekom roka, otkazom po sili zakona. Pojedina državna tijela imaju posebne pravilnike kojima se propisuje način ostvarivanja prava na otpremninu. Pravo na otpremninu ostvaruju službenici i namještenici koji odlaze u mirovinu prema odredbama Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike. Pravo na otpremninu pripada i službeniku kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, službenik ima pravo na otpremninu u visini 65 % njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi. Otpremnina se isplaćuje službeniku posljednjeg dana službe u državnoj službi. U slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa za službenike i namještenike različito uređeno zakonom, drugim općim aktima, pojedinačnim rješenjem, ugovorom o radu ili Kolektivnim ugovorom, primjenjuje se za službenika i namještenika najpovoljnije pravo. Zakonom o državnim službenicima člankom 4. stavkom 2. propisano je da se na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom ili posebnim zakonom, uredbama Vlade Republike Hrvatske ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju opći propisi o radu (Zakon o radu). Zakonom o radu predviđeni su slučajevi kad je isplata otpremnine obveza poslodavca i pravo zaposlenika. Radnik ima pravo na otpremninu ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, ako otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika i ako je radnik barem dvije godine neprekidno proveo na radu kod poslodavca koji otkazuje ugovor. Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakŠto je ARKOD i zeleno plaćanje?
Sljedeći članakIzravna pomoć stočarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.