Kupio sam kuću u naseljenom mjestu. S južne strane moje katastarske čestice nalazi se zapuštena kuća i prostor oko kuće u kojoj nitko ne stanuje. Na međi su postojala stara bagremova stabla. Na moju molbu susjed je uklonio stabla, ali su ona ponovno narasla na mojoj parceli. Ne želim kvariti dobre odnose sa susjedom. Kako da postupim i riješim svoje pravo?
Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja, odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu. Drveće koje je niknulo na vašoj nekretnini i raste na vašoj nekretnini vaše je vlasništvo. Nije moguće tražiti susjeda, koji je na svojoj nekretnini nekada imao istu vrstu drveća, da sada na vašoj nekretnini uklanja drveće.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakTko mora izmjestiti infrastrukturu?
Sljedeći članakPčelarima isplaćeno 17,2 milijuna kuna za nabavu opreme i edukaciju- Med s hrvatskih pčelinjaka uskoro u hrvatskim školama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.