Stanujem u kući staroj više od stotinu godina. Kuća ima dva kata i tri stana, i tri vlasnika tih stanova. Stanar s drugog kata tvrdi da mu krov prokišnjava i traži od nas dvojice da u jednakim novčanim iznosima zajednički popravimo krovište. Da li on ima pravo to tražiti od nas s obzirom na to da je riječ o njegovom stanu i trebao je voditi računa o tome?


Svi suvlasnici nekretnine dužni su sudjelovati u održavanju zajedničkih dijelova nekretnine. Zajednički dijelovi nekretnine utvrđeni su zakonom i uredbama, a krov je svakako zajednički dio nekretnine i postoji obveza vas i drugog suvlasnika da sudjelujete u popravku krova. Omjer kojim ćete plaćati popravak krova ovisi o veličini vaših suvlasničkih dijelova. Ako su sva tri stana jednake veličine, vaša je obveza da snosite 1/3 troškova popravka krova. Prokišnjavanje krova ubraja se u tzv. hitne intervencije i mora se napraviti jer u suprotnom postoji opasnost da se šteta poveća tako da procurivanje vode uzrokuje veću štetu na stanu i da vlasnik ne može koristiti stan. Popravak krova obuhvaća i bojenje stana u kojem je došlo do procurivanja.

Prethodni članakOrgansko ili mineralno gnojivo?
Sljedeći članakPotpora osiguranju od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.