Rođena sam 25.05.1957. Imam 22 godine radnog staža i punih 61 godinu života. Zanima me kad mogu ići u mirovinu?
Vezano uz vaš upit o ispunjavanju prvog uvjeta za odlazak u mirovinu, prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju dana 25.8.2019. ispunjavate uvjete navršenih godina života za odlazak u starosnu mirovinu, odnosno 62 godine i 3 mjeseca života, a imate navršen mirovinski staž od 22 godine. Uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu u 2019. godini su 57 godina i 3 mjeseca života i 32 godine i 3 mjeseca navršenog staža osiguranja, odnosno ostavljeno je prijelazno razdoblje do 2030. godine za izjednačavanje uvjeta za odlazak u mirovinu žena i muškaraca, kad će ono biti jednako, odnosno 60 godina života i 35 godina staža biti će uvjet za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu i za žene i za muškarce. Napominjem, sve gore navedeno je prema odredbama važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju.

Mirela NOVOTNI – DRAŠTATA, dipl. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 148
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 605
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.