Svake godine dobivam porezno rješenje za kuću za odmor od 72 m2. No, zanima me, obzirom da je to moja jedina nekretnina, može li se izbjeći plaćanje takvog poreza? Također, u postupku legalizacije ne stoji više da je to kuća za odmor već stambena zgrada (s oko 300 m2), zanima me što mogu ili moram učiniti jer u zemljišnim knjigama i dalje stoji staro stanje i kvadratura?
U postupku legalizacije, odnosno ozakonjenja zgrade nadležno upravno tijelo će utvrditi jesu li zadovoljeni uvjeti za ozakonjenje zgrade, utvrdit će se potrebne naknade i izdati rješenje o izvedenom stanju. Katastarski ured će evidentirati zgradu u katastarskom operatu i zajedno s propisanim dokumentima, potrebnim za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Temeljem rješenja o izvedenom stanju nadležni sud će provesti upis zgrade u zemljišnu knjigu. Ako u zemljišnim knjigama nije izvršena promjena upisa temeljem rješenja o izvedenom stanju predlažem vam da u nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu zamolite službenike da vam objasne razloge zbog kojih rješenje o izvedenom stanju nije provedeno, odnosno trebate li poduzeti dodatne radnje i koje. Upis rješenja o izvedenom stanju u zemljišne knjige ovisi i o stanju zemljišnih knjiga, odnosno podacima koji su do donošenja predmetnog rješenja bili upisani za vašu nekretninu. Ako ste vlasnik kuće za odmor obveznik ste plaćanja poreza na kuće za odmor. Pojam kuće za odmor propisan je ,,Zakonom o lokalnim porezima“ (Narodne novine, broj: 115/16, 101/17), kuća za odmor je svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Dakle, za plaćanje poreza na kuću za odmor bitno je da nekretninu koristite povremeno ili sezonski, a nije bitno je li vam to jedina nekretnina. Osim poreza na kuće za odmor vlasnici plaćaju i komunalnu naknadu, također bez obzira je li im to jedina nekretnina ili su vlasnici više nekretnina.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPriznata nova izvorna i zaštićena pasmina svinja u Hrvatskoj- Banijska šara
Sljedeći članakUzgoj gljiva – prilika za poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.