Pravni savjeti pitanje br. 635

26

Susjed je do moje njive na svojoj parceli posadio bagrem. Zbog utjecaja bagrema nemam prinosa na usjevima. Kolika je minimalno dozvoljena udaljenost od međe na kojoj se smije posaditi bagrem?

Udaljenost od međe na kojoj se može saditi biljke, odnosno stabla, nije propisana, ali prilikom sadnje treba imati u vidu hoće li krošnja stvarati sjenu na susjednom zemljištu i nanositi štetu susjedovim usjevima. Svaki vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Vlasnik ima pravo tražiti naknadu za štetu koju su na njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, osim u slučaju međusobnoga graničenja šuma. Susjed bi trebao voditi računa o tome da krošnja i korijenje njegova bagrema nanosi štetu na vašim usjevima.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 634
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 636
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.