Moja supruga je rođena 18.2.1958., a počela je raditi 3.4.1973. i radila sve do 29.1.2000. kad je tvrtka otišla u stečaj i od tada je na „burzi rada“ s koje trenutno prima naknadu 1050 kn, a koja se mijenjala tijekom godina. Napunila je 26 godina radnog staža. Može li supruga u prijevremenu mirovinu da više ne bude potrebe za stalnim javljanjima na HZZ jer posao očito više niti neće dobiti?

Vezano uz upit koji ste nam postavili uz mogućnost odlaska vaše supruge u prijevremenu starosnu mirovinu, obavještavam vas da je uvjet za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu za žene u 2019. godini napunjenih 57 godina i 4 mjeseca života i 33 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža osiguranja. Vaš supruga navršila je 61 godinu života i 26 godina staža osiguranja, prema podacima koji navodite. Uvjeti za priznanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, moraju biti ispunjeni kumulativno pa i kod priznanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu u slučaju stečaja poslodavca, uz navedene, postoje i drugi uvjeti koji u ovom slučaju nisu relevantni, jer moraju biti, također, kumulativno ispunjeni. Dodatno, uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu, za žene u 2019. godini su napunjene 62 godine i 4 mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža. Ako se vaša supruga ne zaposli ili ne stekne dodatni mirovinski staž, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu neće ispunjavati, nego pravo na starosnu mirovinu ima 2020. godine s napunjenih 62 godine i 8 mjeseci života.

Mirela NOVOTNI-DRAŠTATA, dipl. iur.

Prethodni članakMinimalna dozvoljena udaljenost sadnje drveća
Sljedeći članakPoticaji za poljoprivrednike i pravni status
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.