Moj dugogodišnji susjed započeo je pripremne radove radi asfaltiranja svog dvorišta. S obzirom na dosadašnje korištenje naših dvorišta, jednim je dijelom nasipao šljunak i na moj dio dvorišta, bez moje privole.

U vašem slučaju pravnu zaštitu možete ostvariti sudskim putem i to postupkom koji se pokreće tužbom smetanja posjeda. U navedenom postupku, vi kao tužitelj, trebali biste dokazati da ste bili u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela dvorišta te dokazati da je vaš susjed počinio smetanje tog dijela nekretnine, odnosno, da je na sporni dio nasipao šljunak radi pripreme dvorišta za asfaltiranje. U konkretnom slučaju tužiti bi trebalo vašeg susjeda ako je on dao nalog da se na taj način izvrše radovi. Tužba se mora podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana kad ste saznali da vas je susjed na opisan način smetao u posjedu, ali najkasnije u roku od jedne godine od dana smetanja. U navedenoj parnici vi biste na taj način sudski ishodili rješenje iz kojeg bi proizlazilo da je vaš susjed nasuo šljunak na dio dvorišta kojeg ste vi posjednik te bi mu se naredila uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranilo takvo ili slično smetanje ubuduće. U konkretnom slučaju Sud neće raspravljati o pravu na posjed odnosno neće raspravljati o tome tko je vlasnik spornog dijela nekretnine (dvorišta), već će utvrđivati isključivo posljednje stanje posjeda (npr. tko je kosio taj sporni dio, čistio ili slično). Prema tome, u opisanoj situaciji radi se o hitnom postupku radi rješenja postojećeg posjedovnog stanja i to je razlog zbog čega sud u takvim parnicama donosi rješenje (a ne presudu), čime spor u cijelosti nije pravno riješen. Ukoliko bi rješenje o smetanju posjeda bilo za vas negativno, a da bi se u cijelosti pravno riješio predmetni spor, potrebno je sudskim putem pokrenuti takozvanu vlasničku parnicu u kojoj bi se utvrdilo vaše vlasništvo na točno određenom dijelu nekretnine, a nakon čega bi se tražila predaja u posjed utvrđenog vlasništva.

Darko SIVEC, dipl. iur.

Prethodni članakLimun torta
Sljedeći članakNewsletter 11/2015
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.