Dobila sam opomenu iz Digi TV-a (satelitska televizija) za račun od prije 3 godine. Piše da je riječ o opomeni pred ovrhu. Zar taj račun nije trebao već biti u zastari? Ja sam davno prije bila njihov pretplatnik, tek su se sada sjetili da nešto nije plaćeno. Nikakve opomene u međuvremenu nisam dobivala. Žalila sam se kod njih no nije bilo nikakvog uspjeha. Što kaže naš Zakon po tom pitanju – od kada teče zastara na račune od satelitskih paketa?
U članku 232. dotičnog zakona piše: Jednogodišnji rok zastare Zastarijevaju za jednu godinu: – Tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika. Isto vrijedi i za Digi TV – jednogodišnji rok zastare. Po opomeni nije nužno ništa poduzimati, ali čuvajte opomenu. Kada dobijete rješenje za ovrhu od javnog bilježnika i uz rješenje i prijedlog za ovrhu usporedite datum zaprimanja prijedloga i datum zaprimanja opomene (datum zaprimanja prijedloga za ovrhu bi trebao glasiti iza datuma zaprimanja opomene). Na rješenje o ovrsi treba se žaliti i osporavati potraživanje u cijelosti, zbog zastare potraživanja duga. Na zastaru se morate pozvati u žalbi, a i na sudskoj raspravi do koje bi trebalo doći. Sud, ni javni bilježnik, ne paze na zastaru po službenoj dužnosti. Ukoliko se ne žalite na rješenje o ovrsi i isto nakon 8 dana pravomoćno ostaje dug iako je nastupila zastara.

M. D. dipl. iur.

Prethodni članakNewsletter 11/2015
Sljedeći članakZaštita rajčice od bolesti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.