Živim u izvanbračnoj zajednici koju namjeravam raskinuti. Kod dečka živim četiri godine, imamo dva malodobna sina. Da li moramo ići na sud zbog djece, kako se rješava stambeno pitanje i kako to uopće ide u ovakvoj situaciji?
Izvanbračna zajednica ima učinke braka ako traje tri ili više godina ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko malodobno dijete. Dakle, Vaša zajednica ima učinke braka u svakom pogledu. Zajednička imovina je sva ona imovina stečena za vrijeme trajanja zajednice, a proistekla je iz rada (dakle ne i darovanje, nasljeđivanje…). Ako se nije moguće dogovoriti oko podjele te iste imovine, pokreće se postupak pred sudom za utvrđivanje i podjelu zajedničke imovine. Vaša djeca nemaju bračni status, ali pošto su po svemu sudeći priznata od strane njihovog oca odnosno Vašeg izvanbračnog partnera Vi kao roditelji dijelite skrbništvo, a djeca će gotovo sigurno (što zbog same prakse, što zbog njihove dobi) biti povjerena majci na čuvanje i odgoj. Predlažem da se prvo obratite za Vaše područje nadležnom centru za socijalnu skrb po mogućnosti s već izglednim dogovorom o daljnjem uređenju odnosa s izvanbračnim partnerom.

M. D. dipl. iur.

Prethodni članakMogu li supružnici imati različite upisnike poljoprivrednog ospodarstva?
Sljedeći članakRaspisan natječaj za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije za 2016.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.