Prodao sam zemljište 1973. g., kupac mi je isplatio cijelu kupoprodajnu cijenu, ali do danas nije zemljište prenio u zemljišnim knjigama na svoje ime. Kako i na koji način mogu riješiti ovaj problem?
Ako imate kupoprodajni ugovor na kojem je ovjeren vaš potpis, uz ugovor trebate priložiti prijedlog za uknjižbu koji ćete predati u zemljišne knjige na provedbu, trebate platiti pristojbu za uknjižbu u
iznosu od 250,00 kn. Ukoliko nemate ugovor temeljem kojeg se može izvršiti upis promjene vlasništva u zemljišne knjige, tada trebate kod općinskog suda na čijem se području nalazi nekretnina pokrenuti tzv. zemljišno-knjižni ispravni postupak u kojem će sud nakon što izađe na lice mjesta
(identificirati nekretninu) i saslušati vas i kupca te donijeti odluku kojom će se vlasništvo nekretnine prenijeti na kupca.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZa preradu voća 2,1 milijun kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakNove voćne vrste otporne na niske zimske temperature
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.