Nakon 26 godina braka razveo sam se 2009. godine. Bivša supruga i ja po njenoj tužbi sklopili smo nagodbu o uzdržavanju koja je ispunjena 10/2010. godine. Stigla mi je tužba o daljnjem uzdržavanju. Razlog – nezaposlena supruga, dužina braka i neuka stranka, iako je supruga imala odvjetnika. Do kada tako? Pa to je doživotna robija!
Ako je bivša supruga radno sposobna, niste je dužni uzdržavati. Tražite da se utvrdi njena invalidnost ili radna sposobnost (koja bi s obzirom na godine mogla biti umanjena). Neuka stranka možda znači da je nepismena i bez škole. Ako je supruga bila radno nesposobna i invalid u vrijeme trajanja bračne zajednice, dužni ste doprinositi njenom uzdržavanju. Bivšu niste dužni uzdržavati (osim ako je takav ugovor), ako nije zainteresirana za posao (na sudskoj raspravi tražite na uvid zamolbe za posao i prijavu na Zavod za zapošljavanje). Saznajte radi li na crno i prikupljajte dokaze. Bitno pitanje je da li je radila za vrijeme trajanja bračne zajednice.

(M. D.)

Prethodni članakŠto poljoprivrednici očekuju od buduće vlade?
Sljedeći članakKorijen svega dobrog
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.