Na susjedovoj površini raste stablo lipe koje je staro više od 50 godina. Visine je oko 25 m, a udaljeno oko 0,5 m od međaša sa susjedovom površinom. Stablo nije nikad orezivao, pa suhe grane padaju na glavnu prometnicu i moju površinu prilikom naleta vjetra. Postoji opasnost od materijalne štete na mojoj građevini. Udaljenost tog stabla od moje građevine je oko 8 metara. Zanima me imam li pravo na naknadu za moguće štete koju može izazvati lom ili pad tog stabla. Također i na koje sve načine mogu tražiti i ostvariti naknadu za štetu?

ODGOVOR

Svaki vlasnik nekretnine dužan je održavati drveće koje raste na njegovoj nekretnini. Iz svojega zemljišta smijete istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja. Također i odsjeći grane tuđega drveta koje se nalaze u zračnom prostoru iznad vaše nekretnine i možete ih zadržati. Imate pravo tražiti naknadu za štetu koju su vam prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je susjed postupao dovoljno obzirno, odnosno da je održavao raslinje na svojoj nekretnini. Postupak pokrećete na sudu prema mjestu stanovanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKritika na sve aspekte stočarske proizvodnje
Sljedeći članakMoram li se priključiti na kanalizacijsku mrežu?
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.