U Sisku je u krajem travnja održan skup uzgajivača mesnih pasmina goveda koji je organizirao Savez uzgajivača mesnih pasmina goveda. Suorganizatori su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i LAG UNA – lokalna akcijska grupa.

Cilj Skupa je bila edukacija i informiranje uzgajivača mesnih pasmina goveda, razmjena iskustava i stjecanje novih znanja čija primjena pridonosi kvalitetnijoj i ekonomičnijoj proizvodnji. Na skupu se okupilo oko pedesetak uzgajivača koji su vrlo kritično govorili o svim aspektima ove proizvodnje ne bježeći i od vlastite odgovornosti za pojedine poteškoće s kojima se susreću. Skup je vodio nadaleko poznati doktor veterine Rodoljub Džakula, predsjednik UO Saveza.

Teme su bile novosti u provedbi uzgojnog programa mesnih pasmina goveda i kretanje brojnog stanja u novijem razdoblju kao i važnosti bikova u sustavu uzgoja „Krava-tele“. Veliko zanimanje pobudilo je i izlaganje o vuku i štetama od vuka te o mogućim rješenjima tog problema. Također i prikaz primjene android aplikacije „Agroninja“ u mjerenju težine goveda. Posebnu pozornost je pobudilo izlaganje o najčešćim pogreškama u eko proizvodnji goveda.

Drago Uđbinac iz Centra za stočarstvo, Odjel za govedarstvo dao je prikaz promjena u stočarstvu. Pri tome je ukazao na daljnje negativne tendencije u govedarstvu. Iako se u 2021. u odnosu na 2020.g. bilježi porast broja goveda za 1,5 %, smanjenje broja stada za 0,8 % pokazuje sve manji interes poljoprivrednika za stočarstvom. To je još vidljivije kod smanjenja broja krava za 1,4 %, a stada za čak 3,9 %; također i kod smanjenja broja krava u kontroli mliječnosti (3,3 %) te broja stada za čak 7 %. Ovo su podaci koji ukazuju na potrebu hitne državne intervencije kod ovog dijela stočarstva. Oporavak je, zbog biološkog ciklusa, dug je i težak. Osim toga Uđbinac je prisutne upoznao s novinama kod praćenje grla, posebno bikova za priplod.

O bikovima i njihovoj važnosti govorio je i Damir Pejaković iz Uprave za stručnu podršku u poljoprivredi (Savjetodavna služba). U vrlo zanimljivom predavanju ukazao je na važnost kvalitetnih bikova u reprodukciji. Sve je potkrijepio iskustvima iz poljoprivredno razvijenih država.

O ekološkoj proizvodnji u sustavu krava-tele govorio je Dražen Kraus iz BIOINSPEKT d.o.o. Na izgled jednostavno tehnološko rješenje, lako primjenjivo na Baniji. Puno je prepreka te mnogi zagovornici takve proizvodnje od nje brzo i odustaju. Na kraju je upozorio da ne postoji ekološki poticaj za stočarstvo, što poneki zaboravljaju.

O primjeni android aplikacije „Agroninja“ govorio je student Veterinarskog fakulteta Damjan Džakula. Po njemu, sve je vrlo jednostavno i korisno. Potreban je malo „jači“ mobitel te posebna dodatna kamera. Ova tehnika ima svoje prednosti kao što su lakše vaganje, češće praćenje, doziranje lijekova i sl. Ali loše strane su cijena kamere i aplikacije, točnost na oko 95 %, nedostatak nekih pasmina u aplikaciji. A cijena je od 3 do 5,6 tisuća kuna. Isplati li se, kažu da. Nakon svakog izlaganja razvila bi se korisna diskusija. Tako je skup umjesto 4 sata potrajao je puno duže, uz zaključak, da problemi postoje kako bi se rješavali.

Prethodni članakVrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka
Sljedeći članakKako tražiti naknadu za moguću štetu od pada stabla?
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.