Majka bi trebala u dom za starije, bez mirovine je, a suprugova mirovina iznosi oko 2300 kn. Imaju malu kuću u kojoj žive i majka posjeduje ¼, a otac ½ kuće u kojoj živim, dok ja posjedujem ¼ iste kuće. Svoj dio su oporučno ostavili unucima – mojoj djeci. Mojoj sestri prepisali su kuću u kojoj ona živi i njezino je vlasništvo. Sestra podnosi zahtjev da majka ide u dom za starije, ali odbija plaćanje doma zbog male mirovine. Zanima me je li Obiteljskim zakonom regulirano da se sva djeca trebaju brinuti o roditeljima, ali i unuci o baki i djedu?

Djeca su dužna uzdržavati roditelje koji nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine. Djeca se mogu osloboditi dužnosti uzdržavanja roditelja ako ih roditelji iz neopravdanih razloga nisu uzdržavali u vrijeme kad je to bila njihova zakonska obveza. Punoljetni unuci su dužni uzdržavati baku, odnosno djeda, ako baka, odnosno djed nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su oni uzdržavali ili su se brinuli o unucima dulje vrijeme. U postupku o uzdržavanju sud utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje tako da pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe uzima u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Sud također procjenjuje mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati te uzima u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Ako su djed i baka oporukom predvidjeli da njihov suvlasnički dio kuće naslijede vaša djeca, trebate voditi računa i o tome da na taj dio imovine imaju pravo i nužni nasljednici, odnosno i vaša sestra. Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug. Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Darom se smatra i odricanje od prava, oprost duga, ono što je ostavitelj za vrijeme svoga života dao nasljedniku na ime nasljednoga dijela, ili radi osnivanja ili proširenja kućanstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje bez naknade. Svakom se zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uračunava u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja na bilo koji način. Vrijednost dara ne uračunava se ako je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije, ili u oporuci, da se dar ne uračuna u nasljedni dio, ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila volja ostaviteljeva. Vaša sestra ne može majku smjestiti u dom za starije i nemoćne ako vaša majka na to ne želi pristati, naravno pod uvjetom da je majka poslovno sposobna i sposobna za rasuđivanje. U protivnom se trebate obratiti Centru za socijalnu skrb ili sudu koji će odrediti skrbnika majci i brinuti za njena prava. Predlažem vam da se svakako obratite odvjetniku koji će vas uputiti u sva prava koja ima vaša majka, vi i vaša djeca.

Prethodni članakPrilog broja: Značaj zaštite bilja u poljoprivrednoj proizvodnji
Sljedeći članakTavan kao predmet spora
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.