Posadio sam 50 kg češnjaka u jesen 2012. g. Nabavio sam sorte iz Ljubitovice, Ogulina, Vrbovskog i naše s karlovačkog područja. Češnjak iz Ljuubitovice bio je dosta slab, lišće se sušilo već u svibnju. Vidjeli smo da su ga napale neke crne bube u korijenu. Pobrali smo ga u lipnju i ono što je ostalo zdravo, bilo je fino i kvalitetno. Onaj kontinentalni se drži bolje. Pobrali smo i ogulinski kad su se osušili svi vanjski listovi, osim vrha. Rečeno nam je da je to zrelo. Zanima nas stručno mišljenje o uzgoju na našem području. Sve kontinentalne sorte su u pristojnim granicama, nije sitan i ima u sredini tvrdu stabljiku. Dalmatinski je bio mekan.
Domaći ekotipovi češnjaka su osjetljivi na promjenu klimatskog područja uzgoja. Iz tog razloga je češnjak iz Ljubitovice, koji inače raste u uvjetima blaže klime tijekom zimskog perioda, u klimatskim uvjetima Karlovca dao slabije rezultate i ranije dozrio u odnosu na ekotipove iz kontinentalnog područja. Što se tiče pronađenih štetnika, vjerojatno se radi o odraslim oblicima češnjakove muhe, koji upravo krajem svibnja ili početkom lipnja izlijeću iz kukuljica u tlu. Zaštitu je moguće obaviti unošenjem granuliranih zemljišnih insekticida u tlo prilikom sadnje ili prskanjem u vrijeme leta. Ako se primjuenjuje prskanje insekticidima, potrebno je voditi računa o karenci. Preventivna mjera zaštite od bolesti je plodored i sadnja zdravih češnjeva. Najznačajnija bolest češnjaka je plamenjača, koja se suzbija fungicidima osnovi bakra. istim se fungicidima suzbija i hrđa. U vlažnim uvjetima se mogu pojaviti siva plijesan koja napada listove i bijela trulež koja uzrokuje truljenje glavica u tlu.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 95
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 46
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.