Posadio sam 50 kg češnjaka u jesen 2012. g. Nabavio sam sorte iz Ljubitovice, Ogulina, Vrbovskog i naše s karlovačkog područja. Češnjak iz Ljuubitovice bio je dosta slab, lišće se sušilo već u svibnju. Vidjeli smo da su ga napale neke crne bube u korijenu. Pobrali smo ga u lipnju i ono što je ostalo zdravo, bilo je fino i kvalitetno. Onaj kontinentalni se drži bolje. Pobrali smo i ogulinski kad su se osušili svi vanjski listovi, osim vrha. Rečeno nam je da je to zrelo. Zanima nas stručno mišljenje o uzgoju na našem području. Sve kontinentalne sorte su u pristojnim granicama, nije sitan i ima u sredini tvrdu stabljiku. Dalmatinski je bio mekan.
Domaći ekotipovi češnjaka su osjetljivi na promjenu klimatskog područja uzgoja. Iz tog razloga je češnjak iz Ljubitovice, koji inače raste u uvjetima blaže klime tijekom zimskog perioda, u klimatskim uvjetima Karlovca dao slabije rezultate i ranije dozrio u odnosu na ekotipove iz kontinentalnog područja. Što se tiče pronađenih štetnika, vjerojatno se radi o odraslim oblicima češnjakove muhe, koji upravo krajem svibnja ili početkom lipnja izlijeću iz kukuljica u tlu. Zaštitu je moguće obaviti unošenjem granuliranih zemljišnih insekticida u tlo prilikom sadnje ili prskanjem u vrijeme leta. Ako se primjuenjuje prskanje insekticidima, potrebno je voditi računa o karenci. Preventivna mjera zaštite od bolesti je plodored i sadnja zdravih češnjeva. Najznačajnija bolest češnjaka je plamenjača, koja se suzbija fungicidima osnovi bakra. istim se fungicidima suzbija i hrđa. U vlažnim uvjetima se mogu pojaviti siva plijesan koja napada listove i bijela trulež koja uzrokuje truljenje glavica u tlu.
doc. dr. sc. Božidar BENKO
