Čuo sam za pilirano sjeme nekih kultura, posebno za sjeme šećerne repe. Zašto se ustvari sjeme peletira i što se time postiže?
Za sjetvu je prikladnije i bolje sjeme koje sadržava samo jednu sjemenku, jer se pri nicanju iz takve sjemenke razvija samo jedna biljka. Uvođenje jednokličnih sorata u proizvodnju, postupno od 1971. godine u našoj zemlji, ovaj specifičan i zahtjevan postupak postao je nepotrebnim. Međutim, za preciznu sjetvu naturalno sjeme, zbog svojih svojstava, niti kod jednokličnih sorata nije prikladno. Plod jednokličnih sorata je ovalan, nejednake veličine, ovisno o mjestu razvoja na sjemenskoj grani, a sjemenke u plodu vrlo su sitne. Za preciznu i sigurnu sjetvu trebala je pomoć dorade sjemena. Kako bi sjeme (plod) poprimilo okruglu formu, prikladnu za sjetvu, te da bi se ujednačilo po veličini, pristupilo se oblaganju (peletiranju) sjemena, a na taj način dobiveno je pilirano sjeme. Kao omotač koriste se različite tvari, kao što su treset, piljevina, montmorilonit, vermikulit, perlit. Postupkom piliranja dobili smo sjeme ujednačena oblika i veličine. Ubrzo je postupak piliranja iskorišten i za druga poboljšanja sjemena (povećanje mase, primjene zaštite, olakšanje nicanja). Zbog toga se pri samom postupku dorade dodaju fungicidi, insekticidi, hraniva, stimulatori rasta, a na kraju peleta se oboji intenzivnom bojom, različitom od tla (narančasta, plava, zelena), radi lakše kontrole sjetve. Osobito je dobro došla upotreba insekticida, jer je klica pri klijanju sitna i nježna, kakva je i mlada, na primjer, biljka šećerne repe, a broj štetnika koji napadaju šećernu repu je velik.

B. H., dipl. ing.

Prethodni članakMaraska d.d. vrši otkup zelenih oraha
Sljedeći članakKupnja traktora iz europskih fondova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.