Ratarstvo pitanje br. 19

32

Ispod voćaka sijem crvenu djetelinu, koju sam redovito obnavljao i redovito kosim kroz razdoblje od svibnja do studenog. Cijelu površinu pod voćkama redovito prihranjujem mineralnim gnojivom na proljeće, i svake 2-3 godine i odstajalim stajskim gnojem. Koji su razlozi da djetelina koju redovito sadim na proljeće (iza razdoblja mrazeva), uz prethodnu plitku obradu (frezanjem tla uz pomoć motorne freze), u zadnjih godinu dvije, izuzetno slabo nikne, do kraja košnje vrlo je rijetka i slaba, a umjesto djeteline rastu razne vrste trava i korovi?
Crvena djetelina je kratkotrajna kultura (2-3 godine). Kao i većina poljoprivrednih kultura ne podnosi sijanje na istu površinu, bez pauze od barem nekoliko godina. U voćnjaku je puno bolje sijati bijelu djetelinu, koja jednom posijana traje jako dugo, pogotovo uz redovitu košnju. Preporuka za preplatnika je da navedenu površinu voćnjaka redovito kosi 1-2 godine i ništa ne sije, a nakon toga neka posije bijelu djetelinu.

prof.dr.sc. Josip LETO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 82
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 83
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.