Bavim se proizvodnjom ekološke djeteline (lucerne). Aplicirao bih za mjeru 4.1.2. za “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”. Budući da mi vremenski uvjeti ne dozvoljavaju da zadnju košnju spremim u suho, koristio bih zelenu masu od djeteline (lucerne) kao gnojivo. Zanima me kompletan postupak i tehnološki postupci?
Nije uobičajeno zelenu masu lucerne koristiti kao gnojivo. Preporuka je da se zelena masa lucerne spremi kao sjenaža. Za spremanje sijena i zelene krme koriste se strojevi koji obavljaju različite tehnološke postupke kao što su košnja, sušenje, sakupljanje, utovar i transport. Prije baliranja i spremanja sjenaže svakako je potrebno koristiti kosilice s gnječilicama s gumenim valjcima ili kondicionerom. Ako se ne može i ne stigne osušiti, pa niti prosušiti da se iskoristi provenuta masa lucerne za spremanje sjenaže, svakako je pokošenu treba izvesti s parcele na kojoj je usjev lucerne. Takva masa može se razbacati širom po nekoj „goloj“ oranici i unijeti u tlo. Nakon što se u sijenu postigne idealan sadržaj suhe tvari i nakon što se sijeno sakupi u zboj i pripremi za siliranje, trebamo odabrati odgovarajuću tehnologiju siliranja. Postoje tri tehnologije za spremanje sjenaže, a to su prešanje materijala u valjkaste ili četvrtaste bale i omatanje bala strech folijom; spremanje sjenaže samoutovarnom prikolicom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće; te spremanje silaže silažnim kombajnom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće. Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti, stoga se ne može reći koja je idealna tehnologija za određeno gospodarstvo. Potrebno je posebno analizirati značajke gospodarstva po veličini, po ukupnom broju grla, po sastavu obroka, po udaljenosti livada od farme i moraju se uzeti u obzir još mnogi pokazatelji koji utječu na učinkovitost i troškove.

Dario PADRO, mag.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 146
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 21
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.