Zanima me koji su optimalni troškovi obrade tla za uzgoj kukuruza, od same jesenske pripreme (oranja) do predsjetvene pripreme (bacanje gnojiva, predsjetvena priprema, sjetva, zaštita, kultiviranje i na kraju berba), te od ukupnih troškova, koji je postotak zadovoljavajući da bi se proizvodnja mogla nazvati isplativom?
Troškovi obrade zemljišta u ratarskoj proizvodnji, pa tako i u proizvodnji kukuruza, različiti su kod svakog proizvođača, ali i svakoj proizvodnoj godini. Stupanj opremljenosti poljoprivrednog gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom, odnosno dotrajalost poljoprivredne mehanizacije i opreme, te njeno održavanje također imaju utjecaj na udjel troškova obrade u ukupnim troškovima proizvodnje kukuruza. Ovaj udio troškova ovisi o nekoliko čimbenika. Vremenske prilike razlikuju se u svakoj vegetacijskoj sezoni. Također, utjecaj na trošak obrade ima i pretkultura za kukuruz, jer način obrade tla ovisi o pretkulturi. Stanje vlage tla, kao i zbijenost tla utječu na potrošnju goriva prilikom obrade. Ako je oranica na kojoj se planira sjetva kukuruza tijekom zime nepokrivena biljnim pokrovom, poljoprivredni proizvođači bi trebali zatvoriti zimsku brazdu. Neki proizvođači ovu mjeru ne provode. Također, neki poljoprivredni proizvođači ne provode međurednu kultivaciju. Barem jedna međuredna kultivacija uz prihranu trebala bi biti uobičajena mjera njege pri proizvodnji kukuruza. Način žetve je također različit (kod tržišnih proizvođača kukuruza uobičajena je žetva kukuruza u zrnu, ali još uvijek nemali broj poljoprivrednika bere kukuruz u klipu). Nije isti udio troškova kod visoke i niske razine agrotehnike (različita je gnojidba, različita su primijenjena sredstava za zaštitu bilja, različita je cijena sjemena odabranog hibrida kukuruza za proizvodnju). U konačnici, iz godine u godinu, cijena merkantilnog kukuruza varira. Savjetodavna služba, Podružnica Međimurske županije punih 10 godina u nizu provodi sortne pokuse u kojima su zastupljeni deseci hibrida kukuruza različitih vegetacijskih skupina i različitih proizvodnih značajki. Prosjek troškova mehanizacije na tom pokusu iznosi 24 % (ne plaćaju se troškovi unajmljenog kombajna niti prijevoz iz usluge) uz svu potrebnu vlastitu poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, te vlastiti prijevoz uroda. Ostali prosječni troškovi iznosili su: sjeme – 12 %, gnojivo – 42 %, sredstva za zaštitu bilja – 9 % i ostalo – 13 %. Pri izračunu su korištene tvorničke cijene repromaterijala bez PDV-a. Agrotehnika proizvodnje tijekom svih godina provođenja pokusa je prilagođena plodnosti tla, uz poštivanje održavanja stanja plodnosti proizvodne parcele (vraćanje iznesenih hraniva prinosom, kroz gnojidbu). U istom razdoblju cijena vlažnog zrna kukuruza varirala je u širokom rasponu od 0,37 kn/kg (u 2008. godini) do 1,47 kn/ kg (u 2012. godini). Podaci se odnose na cijene u Međimurskoj županiji. Izvor podataka je kolegica Suzana Pajić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za ratarstvo u Savjetodavnoj službi, koja provodi navedeni pokus.

mr.sc. Tatjana MEĐIMUREC

Prethodni članakMože li se u Međimurju uzgajati badem?
Sljedeći članakInozemna i tuzemna mirovina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.