Unazad nekoliko godina na livadi se pojavio mali krug žute trave i sad se sve više proširio na gotovo cijelu livadu. Zanima me što bi to moglo biti i može li se spriječiti?
Nažalost vaš opis je dosta oskudan pa je teško dati siguran odgovor. Ne navodite koje su trave dominantne na livadi, što bi olakšalo odluku o uzročniku. Više gljiva može uzrokovati sušenje trava na livadi. Naveli ste da najprije dolazi do sušenja manjeg broja biljaka u krugu, a u nastavku da se krugovi šire i spajaju. Simptom koji ste naveli je dosta karakterističan za dvije vrste gljiva. Mi ćemo opisati simptome jedne i druge, pa ćete i vi sudjelovati u određivanju uzročnika. Prva se javlja snježna plijesan, koju uzrokuje Microdochium nivale. Krajem zime vide se ovalne plješine s manjim brojem biljaka jer su neke propale u stadiju klijanja i nicanja. Na živim i odumrlim dijelovima biljaka, najčešće nakon otapanja snijega, može nastati svijetlo ružičasta paučinasta prevlaka koja se za sunčana vremena gotovo izgubi. Na plojci i rukavcu nastaju jajaste vodenaste smeđe pjege, a korijen trune. Listovi žute i suše se, a zaraza se prenosi na okolne biljke pa nastaju ovalne zone s osušenim biljkama. Parazit prezimljava u tlu i biljnim ostatcima, na najbolje se razvija oko 18 °C ili katkad i nešto niže. Druga se bolest javlja kasnije, a uzrokuje je gljiva Sclerotinia homoeocarpa poznata je i pod nazivom „Dollar spot“. Bolest je učestalija na parcelama koje se češće kose, kao npr. parkovima, golf i nogometnim igralištima. Na listovima može biti veći broj manjih pjega ili može nastati samo jedna veća pjega. Pjege su u sredini bijele do slamnato žute obrubljene smeđim rubom i po tome se bitno razlikuje od prvo opisane bolesti. Starije veće pjege često su u sredini uže nego na vrhu i dnu pa imaju oblik slova X. Pjege se povećavaju ili spajaju i mogu prekriti cijelu plojku koja se suši. Sa zaraženih biljaka zaraza se prenosi na zdrave pa nastaju skupine zaraženih biljaka tvoreći ovalne do eliptične površine unutar zelene površine. U početku su ta mjesta promjera 1 do 10 centimetara, ali se vremenom šire ili se spajaju pa zahvate površinu i do 3 metra. Takvih mjesta može biti više pa je livada prošarana poput leopardova krzna. U ranim jutarnjim satima kad je prisutna rosa na zaraženim organima često se formira sivo-bijela prevlaka nalik pamuku. Tijekom vegetacije najvažniji prenosioci su vjetar, oborine i čovjek prilikom kosidbe. Simptomi se brzo razvijaju pri temperaturama između 15°C i 32°C. Te temperature, u kombinaciji s dugim vlažnim razdobljima od rose, kiše ili navodnjavanja, pogoduju infekcijama. Bolest je najčešća tijekom proljeća i jeseni. Prema fotografiji vaša je livada na padini, gornji dio je zaražen, pa postoji mogućnost da se uzročnik prenese površinskim vodama nakon kiše na donje dijelove. Stoga bi bilo preporučljivo brazdom (2- 3 prohoda) odijeliti zaraženi dio livade od djela koji još nije zaražen. Na taj način bi onemogućili širenje zaraze vodom prema donjem dijelu livade. I dalje koristite livadu dok vam se isplati, a onda morate promijeniti kulturu, odnosno uvesti višegodišnji plodored u kojem ne smiju biti zastupljene trave. Može biti povrće, repica, suncokret, lucerka, djetelina, i dr. Za suzbijanje bolesti na livadama nažalost nema registriranih sredstva za zaštitu bilja u Hrvatskoj.
dr. sc. Bogdan CVJETKOVIĆ, prof. emer.
