U Gospodarskom listu br. 20/2012. Objavljen je članak “Tov svinja siliranim kukuruzom”. S obzirom da namjeravam koristiti prekrupu suhog zrnja kukuruza, mogu li sastaviti obrok prema tablici 1. navedenog članka, i, koliko mi je potrebno hrane u tovu do 300 kg?
Omjer miješanja prekrupe suhog zrnja kukuruza i superkoncentrata (40%-tni) za svinje je nešto drukčiji nego li pri sastavljanju obroka od siliranog kukuruza. u prvom razdoblju tova (30-60 kg tjelesne mase) potrebno je umijati 75% kukuruza i 25% superkoncentrata, u 2. razdoblju tova (60-100 kg) potrebno je 78% kukuruza i 22% superkoncentrata, a u 3. razdoblju tova 8100-160 kg) omjer miješanja je 79% : 21%. Ne preporuča se toviti svinje do vrlo velikih tjelesnih masa jer rastu uzdržne potrebe svinja za hranom, povećava se prirast masti, a opada mesa, a posljedica je veliki utrošak hrane za kg prirasta i, zbog navedenog, slabija unosnost tova. Najbolja tjelesna masa svinja namijenjenih za mesne prerađevine je oko 160-165 kg.

Prof. dr. sc. Đuro SENČIĆ

Prethodni članakKakva je sorta jabuke braeburn?
Sljedeći članakŠto je to tiražni liker?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.