Veterinar je obavio cijepljene protiv TBC-a, a na moje upozorenje da je krava visoko steona dobio sam odgovor da to ništa ne smeta. Krava je imala blizanke (dvojke), obje mrtve. Molim da mi odgovorite jesam li bio u pravu za cjepljene i kome da se žalim?
U pitanju se tuberkulinizacija naziva cijepljenje protiv TBC-a. Tuberkulinizacija nije cijepljenje protiv tuberkuloze, nego se zbog aplikacije alergena aviarnog (ptičji tip TBC-a i bovinog tipa TBC-a) prema reakciji na mjestu aplikacije procjenjuje ili odbacuje sumnja na postojanje zaraze tuberkulozom
u stadu. Za precizan odgovor potrebno je imati više informacija. Imate li informaciju koliko je krava u akciji tuberkulinizacije pobacilo? Navedite broj krava. Nije navedeno kojeg datuma je tuberkulinizacija
provedena, da se može procijeniti koliko dana je prošlo od tuberkulinizacije do pobačaja. Bilo bi dobro navesti i je li krava drugo ili treće-telkinja. Nakon što je krava pobacila, je li pozvan veterinar koji je obavio tuberkulinizaciju da vidi pobačenu telad, je li obavio sekciju ili uzeo materijal i poslao na istraživanje u Veterinarski institut? Na postupak veterinara koji je obavio tuberkulinizaciju možete
se žaliti Veterinarskoj komori Zagreb.

Prethodni članakZašto ne niču šljive?
Sljedeći članakPrikupljanje ambalaže sredstava za zaštitu bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.